Što je pomander?

Pod pojmom pomander se podrazumijevaju različiti predmeti.

U Srednjem vijeku su to bili spremnici u kojima su se držali različiti mirisni materijali za koje se vjerovalo da korisnike mogu zaštititi od čestih epidemija opakih bolesti.

                                 Pomander, Engleska, 1640. >>


Najčešći oblik pomandera je kugla. Važno je da je površina perforirana i da mirisi mogu hlapiti kroz rupice. Luksuzne varijante imaju više segmenata koji se mogu otvarati neovisno o ostalim segmentima. Svaki segment se puni jednim mirisnim materijalom, pa se kombiniranim otvaranjem segmenata može po želji modificirati miris.

Pomanderi su izrađivani od najrazličitijih skupocjenih materijala i nošeni kao privjesci na lancima oko struka, na ogrlicama, narukvicama, a ponekad su popirmali oblik prstena. Ako se bolje zagledate u neki portret krunjehih glava, crkvenih velikodostojnika ili pripadnica/ka plemstva iz minulih vremena, sigurno ćete među brojnim blještavim oznakama statusa ugledati i neki oblik pomandera.

Pomanderi su mogli imati i oblik ukrasnih predmeta za kućanstvo, pa su uz vaze sa cvijećem krasili mnoge otmjene salone i olakšavali disanje i druženja u vremenima praktično nepostojećih higijenskih navika. 

Danas naziv pomander najčešće nose posebno obrađeni plodovi citrusa ili (ponekad) jabuka. Najčešće su to naranče “našpikane” sušenim pupoljcima klinčićevca, koje se osušene i dodatno uvaljane u usitnjene mirisne materijale (cimet, lovor, korijen perunike i sl.) koriste u domaćinstvima kao pot-pourriji, stavljaju u ormare za aromatiziranje garderobe ili se u blagdansko novogodišnje vrijeme, kao simbol obilja i dobrobiti, poklanjaju prijateljima.

U cvjećarstvu se pomanderom ponekad naziva posebnan oblik cvjetnih aranžmana. Vrlo često su to atraktivni svadbeni buketi.
 

Prirodni parfemi

O doživljaju mirisa i poklanjanju parfema
Doživljaj mirisa, a time i mirisne preferencije su krajnje subjektivni. Način na koji neka osoba prepoznaje, analizira i klasificira mirise je potpuno različit od načina na koji to radi bilo tko drugi. Za tu činjenicu postoji mnogo objašnjenja. Jedno od njih je biološki utemeljeno i kaže da među nama postoje razlike u građi organa osjeta njuha, tj. da svaka osoba posjeduje ili ne receptore za pojedine mirisne molekule, pa to rezultira specifičnim, krajnje iznijansiranim mirisnim doživljajem svijeta oko nas. Zatim je tu iskustveno objašnjenje koje konstatira da svatko od nas ima drugačiju povijest izlaganja mirisima, tj. da nas je, kad se i o doživljaju mirisa radi, životno iskustvo različito oblikovalo. Pa objašnjenje iza kojeg stoji naš kulturološki krug, tj. činjenica da je u različitim kulturama različite mirise prihvaćeno smatrati privlačnima, svetima, senzualnima itd. Osim toga, na naš doživljaj mirisa neminovno utječu i stil i uvjeti života. ...